Karcinom štitnjače javlja se u oko 1 na 25.000 osoba, većinom kod žena. Postoji nekoliko vrsta ovog tumora. Najčešći su papilarni i folikularni karcinomi, koji se obično označavaju kao dobro diferencirani karcinomi štitnjače. Medularni karcinom, karcinom Hurthle stanica, anaplastični karcinom i tireoidni limfom su manje učestali. Većina karcinoma štitnjače mogu biti sasvim uklonjeni hirurški. Međutim, nekad se karcinom može vratiti, ali i proširiti na druge dijelove tijela, čak i nekoliko godina kasnije. Zbog toga se preporučuje da osobe koje su imale karcinom štitnjače idu na rutinske, redovite kontrolne preglede, praktično cijelog života, da bi bili sigurni da se njihov karcinom ne vraća i ne širi. Mnogi specijalisti naglašavaju da su kontrolni pregledi svakako najvažniji u prvih 5 do 10 godina nakon operacije.

---- KARCINOM (rak) ŠTITNJAČE - tegobe i dijagnoza ----
Karcinom (rak) štitnjače danas je sve prisutniji. U većini slučajeva može se uspješno liječiti. Nekad i ne uzrokuje tegobe, posebno u ranim fazama bolesti. Kako raste, može se javiti sljedeće:
- oteklina na vratu koja se može napipati preko kože,
- promjene glasa, uključujući promuknutost,
- otežano gutanje,
- bolnost u vratu i grlu,
- otečene limfne žlijezde na vratu,
- uporan kašalj.
Ako imate neke od ovih simptoma, zakažite pregled kod svog doktora. Dijagnoza se postavlja pomoću više metoda: 
- ultrazvuk štitnjače, 
- iglena biopsija, 
- nalazi krvi, 
- nuklearna scintigrafija štitnjače, 
- kompjuterizirana tomografija (CT) i 
- magnetna rezonanca. 
Pošto tumor štitnjače nije jedino što može dati ove tegobe, moguće je da će Vaš doktor istražiti i druge eventualne uzroke ovih promjena.

Karcinom (rak) štitnjače može se pojaviti u više različitih oblika. Od vrste karcinoma ovisi i način liječenja. Neki karcinomi ponašaju se gotovo dobroćudno, a neki mogu biti izuzetno opasni. Važno je na vrijeme otkriti problem i na vrijeme započeti s adekvatnim liječenjem.
Karcinom štitnjače ne mora uzrokovati tegobe, naročito u ranim fazama bolesti. Kako se uvećava, mogu se javiti: oteklina na vratu, promuknutost, otežano gutanje, bolnost u vratu i grlu, otečene limfne žlijezde na vratu, kašalj. Dijagnoza se postavlja pomoću ultrazvuka štitnjače, biopsije, nalaza krvi, scintigrafije, CT-a i magnetne rezonance.
Više je vrsta raka štitnjače:
- papilarni (najčešći, 75% slučajeva, može se širiti u limfne žlijezde vrata ili dalje),
- folikularni (drugi najčešći, može metastazirati u pluća ili u kosti, može biti miješani tip s papilarnim),
- anaplastični (najrjeđi, najzloćudniji, agresivan, brzo metastazira),
- medularni (može metastazirati u limfne čvorove, pluća i jetru),
- krajnje rijetko se jave tzv. sarkomi i limfomi (tretiraju se drukčije od ostalih vrsta karcinoma).
Terapija može uključivati različite procedure:
- operativno odstranjenje dijela ili cijele štitnjače,
- tretman radioaktivnim jodom,
- hemoterapija,
- terapija zračenjem,
- tretman hormonima štitnjače (ako je prethodno uklonjena žlijezda).
Ponavljamo, od velike je važnosti na vrijeme otkriti bolest, da bi rezultati liječenja bili što bolji.