EKG je nezamjenjiv i obavezan dio kardiološkog pregleda. Pošto se može mijenjati vrlo brzo, doslovno iz minute u minutu, za kardiološki pregled neophodno je snimiti svjež EKG, pri samom dolasku na pregled. EKG se može snimiti i neovisno o kardiološkom pregledu i poslužiti i za neke druge analize. EKG je brza metoda procjene rada srca snimanjem električne struje koja pogoni srce na rad. Analizom EKG-a može se otkriti niz poremećaja na srcu: infarkt miokarda (srčani udar), razne vrste aritmija, uključujući "brze" aritmije (fibrilacija atrija s brzim odgovorom ventrikula, paroksizmalna supraventrikularna tahikardija, fokalna atrijska tahikardija, ventrikularna tahikardija, undulacija atrija itd), "spore" aritmije i srčane blokove (blokovi lijeve i/ili desne grane, sinoatrijski blokovi, atrioventrikularni blokovi), razne vrste nepravilnosti rada srca, poput supraventrikularne i ventrikularne ekstrasistolije, bolesnog sinusnog čvora, zatim prosto ubrzan (tahikardija) ili usporen (bradikardija) rad srca, pa čak i neke poremećaje minerala u krvi: ekstremna povišenja koncentracija kalija, kalcija itd. Ako se sumnja na neki poremećaj koji bi se mogao otkriti EKG-om, a da je trenutni, kratki EKG normalnog izgleda, Vaš kardiolog će Vam možda preporučiti specijalne vrste EKG-a: EKG u opterećenju (ergometrija) ili dugotrajno snimanje EKG-a (holter-monitoring) u trajanju od 24 sata do nekoliko dana. Tako se povećava vjerovatnoća da se postavi adekvatna dijagnoza.