Srčane valvule (zalisci)

Srčane valvule ili srčani zalisci su strukture unutar srca koje služe kao jednosmjerni ventili. Naime, srce pumpa krv za cijelo tijelo. Da bi se sva ta krv primjereno usmjerila kroz odgovarajuće srčane šupljine (pretkomore i komore), a potom poslala izvan srca ka plućima, odnosno ka ostalim organima, srčane valvule (ventili) moraju korektno obavljati svoju funkciju. Ta funkcija sastoji se iz toga da valvula mora propustiti krv u samo jednom smjeru (ka naprijed), što se dešava kad je valvula otvorena, ali i spriječiti povrat već ispumpane krvi ka narag (zbog toga se valvula zatvara). Ovo otvaranje i zatvaranje srčanih valvula vrši se pri svakom otkucaju srca. Upravo zatvaranja valvula proizvode akustički fenomen koji možemo čuti kad slušamo rad srca - zvuci srčanih otkucaja.

U srcu se nalaze četiri valvule.

Mitralna valvula je između lijeve pretkomore i lijeve komore. Krv srcu iz pluća stiže u lijevu pretkomoru i preko otvorene mitralne valvule ulije se u lijevu komoru, potpomognuta stiskanjem lijeve pretkomore koja dodatno utisne krv u lijevu komoru (stiskanje lijeve pretkomore još se zove sistola lijevog atrija). Na izlazu iz lijeve komore ka aorti (velika krvna žila na izlazu iz srca) nalazi se aortna valvula. Kad se (prethodno preko mitralne valvule napunjena) lijeva komora stisne, ona otvori aortnu valvulu i "šalje" krv ka aorti i dalje za cijelo tijelo. Istovremeno stiskanje lijeve komore zatvara mitralnu valvulu, da se ta krv ne bi vratila natrag u lijevu pretkomoru. Kada se lijeva komora opet opusti, mitralna valvula se otvori i dozvoli utok nove krvi iz pluća preko lijeve pretkomore i mitralne valvule u lijevu komoru, a istovremeno se aortna valvula zatvori da se već istisnuta krv ne bi iz aorte vratila natrag u lijevu komoru. (stiskanje lijeve komore - sistola lijevog ventrikula; otpuštanje lijeve komore - dijastola lijevog ventrikula)

Slična situacija odvija se na "desnoj strani" srca. Naime, tzv. trikuspidna valvula je između desne pretkomore i desne komore. Krv srcu iz tijela stiže u desnu pretkomoru i preko otvorene trikuspidne valvule ulije se u desnu komoru, potpomognuta stiskanjem desne pretkomore koja dodatno utisne krv u desnu komoru (stiskanje desne pretkomore još se zove sistola desnog atrija). Na izlazu iz desne komore ka pulmonalnoj (plućnoj) arteriji (velika krvna žila na izlazu iz desne strane srca) nalazi se plućna ili pulmonalna valvula. Kad se (prethodno preko trikuspidne valvule napunjena) desna komora stisne, ona otvori pulmonalnu valvulu i "šalje" krv ka pulmonalnoj arteriji i dalje ka plućima. Istovremeno stiskanje desne komore zatvara trikuspidnu valvulu, da se ta krv ne bi vratila natrag u desnu pretkomoru. Kada se desna komora opet opusti, trikuspidna valvula se otvori i dozvoli utok nove krvi iz tijela preko desne pretkomore i trikuspidne valvule u desnu komoru, a istovremeno se pulmonalna valvula zatvori da se već istisnuta krv ne bi iz pulmonalne arterije vratila natrag u desnu komoru. (stiskanje desne komore - sistola desnog ventrikula; otpuštanje desne komore - dijastola desnog ventrikula)

Bolesti valvula (zalistaka)

- uzroci

Valvule obolijevaju na više načina. U nekih osoba, nakon infekcije ždrijela specifičnom bakterijom (streptokok, streptococcus), povremeno se desi i oštećenje valvula, do kojih bakterija dospije krvotokom. Ovo se dešava npr. u sklopu sindroma koji se zove Reumatska groznica. U drugih osoba neke druge bakterije mogu ući u krvotok i napraviti upalu na unutrašnjim slojevima srca (tzv endokarditis, endocarditis), oštećujući valvule. Obično osobe sa već oštećenim valvulama budu prijemčivije za endokarditis. U nekih pacijenata postoji urođena mana na valvulama, koja ih čini ranivim za nastanak endokarditisa, ili sama mana s godinama napreduje i dodatno oštećuje valvulu.Također, u nekih starijih osoba valvule se postupno mijenjaju s godinama, postaju krute i zadebljale (degeneriraju), što također stvara oštećenja valvula

 - oblici

Oboljenje valvula može se manifestirati nemogućnošću da se valvula u cijelosti zatvori onda kada treba (insuficijencija valvule, ili regurgitacija), ili nemogućnošću da se valvula u cijelosti otvara onda kada treba (stenoza valvule).

 Dakle, ako se mitralna valvula ne može potpuno zatvoriti, već propusti dio krvi natrag iz lijeve komore u lijevu pretkomoru, govori se o mitralnoj insuficijenciji (regurgitaciji). Pri tome srce dio zapremine krvi koju bi trebalo goniti naprijed pomalo vraća nazad ka pretkomori, što rad srca čini neefikasnim. Stoga srce pokušava raditi jače, a ovo ga s godinama iscrpljuje i oboljenje na valvuli se pogoršava, pa pacijent se lako zamara, ima ojsećaj nedostatka zraka i sl. Ali, ako se mitralna valvula ne može otvoriti (mitralna stenoza), onda lijeva pretkomora s naporom istiskuje krv ka lijevoj komori. Srce se ponovno napreže i s godinama slabi.

 Ako se aortna valvula ne može potpuno zatvoriti, već propusti dio krvi natrag iz aorte u lijevu komoru, govori se o aortnoj insuficijenciji (regurgitaciji). Pri tome srce dio zapremine krvi koju bi trebalo goniti naprijed pomalo vraća nazad ka komori, što rad srca čini neefikasnim. Stoga srce pokušava raditi jače, a ovo ga s godinama iscrpljuje i oboljenje na valvuli se pogoršava. Ali, ako se aortna valvula ne može otvoriti (aortna stenoza), onda lijeva komora s naporom istiskuje krv ka aorti. Srce se ponovno napreže i s godinama slabi. Pacijent može osjećati zamaranje, gušenje, bol u prsima, imati nesvjestice, omaglice, čak i gubitak svijesti, kao i tešku srčanu slabost.

 Ako se trikuspidna valvula ne može potpuno zatvoriti, već propusti dio krvi natrag iz desne komore u desnu pretkomoru, govori se o trikuspidnoj insuficijenciji (regurgitaciji). Pri tome srce dio zapremine krvi koju bi trebalo goniti naprijed pomalo vraća nazad ka pretkomori, što rad srca čini neefikasnim. Stoga srce pokušava raditi jače, a ovo ga s godinama iscrpljuje i oboljenje na valvuli se pogoršava. Ali, ako se trikuspidna valvula ne može otvoriti (trikuspidna stenoza), onda desna pretkomora s naporom istiskuje krv ka desnoj komori. Srce se ponovno napreže i s godinama slabi.

 Ako se pulmonalna valvula ne može potpuno zatvoriti, već propusti dio krvi natrag iz plućne arterije u desnu komoru, govori se o pulmonalnoj insuficijenciji (regurgitaciji). Pri tome srce dio zapremine krvi koju bi trebalo goniti naprijed pomalo vraća nazad ka komori, što rad srca čini neefikasnim. Stoga srce pokušava raditi jače, a ovo ga s godinama iscrpljuje i oboljenje na valvuli se pogoršava. Ali, ako se pulmonalna valvula ne može otvoriti (pulmonalna stenoza), onda desna komora s naporom istiskuje krv ka plućnoj arteriji. Srce se ponovno napreže i s godinama slabi.